Uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava se transparentnost postupanja javnih tijela i ostvarivanje javnog interesa. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme javnog sektora, ali i društva u cjelini. Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli.

U sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje formirana je radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za anti-korupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.
Od lipnja do studenog 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli. Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva u Rijeci i Puli predstavili su članovi radne skupine Mirela Travar, Davor Mišković, Domagoj Šavor i Matija Mrakovčić.

U konzultativnom procesu sa predstavnicima lokalnih uprava spomenutih gradova, akterima civilnog društva koji sudjeluju u upravljanju infrastrukturom za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranom javnošću raspravljeni su ključni elementi predloženog Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva te predloženi mogući smjerovi njegove upotrebe i nadogradnje.