Piše: Hana Sirovica

Društveno-kulturni centri kojima zajednički upravljaju predstavnici civilnog društva i lokalnih vlasti u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju nov i nedovoljno prepoznat oblik ustanova u kulturi. Prvi centar takve vrste jest Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji su suosnovali Savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb 2008. godine. Osnivanjem Pogona započeo je proces zagovaranja uspostave sličnih ustanova u Hrvatskoj i regiji, a najnoviji je korak tog procesa bilo osnivanje Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Osnivači Mreže su Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Forum udruga nezavisne kulture – FUNK (Koprivnica), Platforma Doma mladih (Split), Platforma Hvar (Hvar), Savez udruga KAoperativa (Karlovac), Savez udruga Klubtura (Zagreb), Savez udruga Molekula (Rijeka), Savez udruga Operacija Grad (Zagreb) i Savez udruga Rojca (Pula). Mreža je osnovana 2020. godine u sklopu projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara.

Riječ je o projektu koji je započeo 2018. godine, a završetak njegove provedbe obilježila je konferencija koja se 23. rujna održala u prostoru Pogona i online. Konferencija je obuhvatila predstavljanje dosadašnjih rezultata projekta, ali i panele o perspektivama društveno-kulturnih centara u širem smislu. Rezultate projekta predstavio je koordinator Saveza udruga Klubtura Domagoj Šavor. Nastavljajući se na dugogodišnju dobru praksu povezivanja, umrežavanja i razmjene koje provodi SU Klubtura, u sklopu ovog projekta održane su 2 radionice razmjene znanja i iskustava, proveden je jedan ciklus programa razmjene suradničkih kulturno-umjetničkih aktivnosti između društveno-kulturnih centara te aktivnosti uspostave formalne mreže društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj. Nakon prezentacije i rasprave o postignućima projekta koji je proveden u sklopu poziva Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, uslijedila su dva panela posvećena društveno-kulturnim centrima u hrvatskom i regionalnom kontekstu. Na prvome od njih, naziva Perspektive umrežavanja i suradnje DKC-a u Hrvatskoj sudjelovali su Teodor Celakoski (Savez udruga Klubtura), Dušica Radojčić (Savez udruga Rojca) i Davor Mišković (Savez udruga Molekula). Panel je moderirala Miljenka Buljević.

Celakoski je naglasio važnost osnivanja formalne Mreže društveno-kulturnih centara, koja predstavlja nastavak dobre prakse umrežavanja u okvirima nezavisne kulture. Društveno-kulturni centri okupljeni u ovu mrežu kroz poziv Kultura u centru uspjeli su tijekom posljednje dvije godine postići širu prepoznatost teme civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja društveno-kulturnim centrima kao novim tipovima javnih institucija prisutnim na kulturnoj sceni. Osnivanje njihove mreže logičan je korak u daljnjem ostvarivanju vidljivosti na nacionalnoj razini, no njihovu daljnjem razvoju ozbiljne prepreke predstavljaju nepostojanje legislativnog okvira za rad ustanova zasnovanih na civilno-javnom partnerstvu, kao i njihova snažna ovisnost o tempu koji diktira projektno financiranje.

Svaki od ovih centara s obzirom na vlastitiu lokalnu uvjetovanost razvio je specifičan način upravljanja, na što su se osvrnuli Davor Mišković i Dušica Radojčić. Radojčić je predstavila model pulskog Društvenog centra Rojc, prostora bivše vojarne kojim od 2008. godine suupravljaju Savez udruga Rojc i Grad Pula. Unatoč presudnoj važnosti Rojca za pulski društveno-kulturni život, koji prati i podrška građana Pule koji prepoznaju ključnu ulogu ovog prostora u urbanom tkivu svog grada, iskorištavanje punih potencijala Rojca priječi potkapacitiranost Saveza udruga i ovisnost centra o dobroj volji gradskih vlasti. Zato su projektne aktivnosti koje je Savez udruga Rojca provodio kroz poziv Kultura u centru uključivale i proces izrade učinkovitijeg Plana upravljanja društveno-kulturnim centrom. Plan je razvijen u  konzultativnom procesu s korisnicima prostora u zgradi i Gradom Pula te je iznjedrio optimalan, odnosno sa svim dionicima usuglašen, novi model upravljanja – novi institucionalni okvir koji osigurava sinergiju javnog i civilnog sektora i koji je temelj za daljnji razvoj Rojca. Davor Mišković je zaokružio panel uz naglašavanje važnosti razmjene i programske suradnje između centara. Riječ je o praksama u kojima organizacije nezavisne kulture imaju dugogodišnje iskustvo, a koje imaju ozbiljan potencijal u programskom smislu pomoći razvoju prostora društveno-kulturnih centara.

Na idućem su panelu, koji se bavio regionalnim perspektivama modela društveno-kulturnih centara, sudjelovali su Ares Shporta (Fondacioni Lumbardhi, Prizren), Milica Pekić (Kulturni centar Magacin, Beograd) i Iskra Gešoska (KSP Centar-Jadro, Skopje), uz moderaciju Mirele Travar. Govornici su predstavili svoje centre s obzirom na kontekst u kojem nastaju.

Iskra Gešoska predstavila je KSP Centar-Jadro, prvi centar ove vrste u Makedoniji. Jadro nastaje kao rezultat dogogodišnjeg zagovaranja makedonskih udruga u nezavisnoj kulturi okupljenih u Asocijaciji Jadro. Centar je 2017. godine registriran kao ustanova u kulturi, i postaje prva ustanova utemeljena na civilno-javnom partnerstvu u svojoj državi. Cilj je da ovaj prostor postane osnovna infrastruktura za razvoj progresivnih kulturno-umjetničkih praksi, ali i da stoji na raspolaganju građanima. U upravljačko-organizacijskom smislu, centar slijedi model zagrebačkog Pogona, pa uz upravno vijeće koje okuplja predstavnike nezavisne kulturne scene i lokalnih vlasti, ima programsko i savjetodavno tijelo.

Djelovanje beogradskog Kulturnog centra Magacin predstavila je Milica Pekić. Riječ je o prostoru kojime udruge nezavisne kulture počinju raspolagati 2007. godine, no pitanje njegova pravnog statusa ostaje do danas neriješeno. Od 2014. godine udruge okupljene u Asocijaciju Nezavisna kulturna scena Srbije uključuju se u njegov rad, pokušavajući razviti model upravljanja prostorom koji bi uzeo u obzir potrebe kulturne scene i građana. Od zagrebačkog Pogona preuzeli su model otvorenog kalendara, koji za korisnike predstavlja jednostavnu i transparentnu proceduru rezervacije prostora, dok su 2019. godine čitav model krenuli redefinirati s obzirom na sve veći broj korisnika. Uz tada formiranu Radnu grupu za nadogradnju modela upravljanja, Magacinom danas upravlja Skupština korisnika Magacina i Koordinacijsko tijelo Magacina, a osim njih tu su i operativna tijela te radne grupe koje se bave pojedinim prostorijama ili temama.

Kosovski je pak centar Lumbardhi rezultat napora tamošnje kulturne zajednice da se prostor istoimenog bivšeg kina ne privatizira. Kino Lumbardhi 1999. godine prestalo je s radom, nakon čega je uslijedio dug proces zagovaranja udruga u kulturi s ciljem da im se taj prostor dodijeli kako bi zadržao svoju javnu funkciju. Danas ovaj centar, ponikao iz zalaganja kosovske kulturne scene kojoj je nakon dugogodišnjeg napora i dodijeljen, pa njime upravlja Fondacioni Lumbardhi, predstavlja jedan od rijetkih svijetlih primjera uspješnog otpora privatizaciji prostorne infrastrukture za kulturu na regionalnoj razini.

Zaključno, sudionici panela naglasili su važnost regionalne suradnje i umrežavanja, za što je primjer djelovanje Kooperative – regionalne platforme za kulturu u čijem se sklopu odvijaju aktivnosti razmjene programa, znanja i iskustva između različitih sredina u regiji. Presjeci razvoja društveno-kulturnih centara o kojima je bilo riječi na ovoj konferenciji pokazuju da se dogodio pomak i ostvareni su planirani ciljevi u razvoju modela upravljanja i prepoznavanju ključne uloge koju ova vrsta ustanova u kulturi može imati u svojim lokalnim zajednicama, kao i na širem nacionalnom i međunarodnom planu.

*Članak je izvorno objavljen na kulturpunkt.hr.