Od lipnja do listopada 2022. Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva predstavljen je na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli.

Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc) kao novi oblici kulturnih institucija, prema načelu sudioničkog upravljanja.

Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora. Unatoč dugogodišnjem radu i zalaganju aktera prvenstveno nezavisne kulturne scene, sudioničko upravljanje u kulturi u Republici Hrvatskoj postoji uglavnom kao neinstitucionalizirana praksa.

Stoga je u sklopu projekta “Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje” formirana radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za antikorupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.

Cilj Kodeksa dobre prakse je donošenje smjernica za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih.